KINEZITERAPIJA – KINEZIJATRIJA
Kineziterapija ili kinezijatrija što znači pokret, bukvalno „terapija pokretom“, je terapijski tretman bolesti pasivnim i aktivnim pokretima mišića (kao masaža) i vežbanjem. To je osnovni element fizioterapije/fizikalne terapije.
Poremećaji pokreta imaju ogromnu raznolikost kliničkih nijansi, tako da kineziterapeut treba da ima što širi spektar metoda i da ih može primeniti u praksi, direktno u rehabilitacionom lečenju. U kineziterapiji se koriste različiti pokreti, klasifikovani kao aktivno-pasivni, voljni, sinergistički, asistirani, trik pokreti, koji se izvode aktivno i pasivno, uz pomoć kineziterapeuta ili mehanoterapije.
Neke metode kineziterapije podrazumevaju vođenje pacijenta kroz bolne fiziološke adaptivne reakcije koje nastaju sa neizbežnim silovitim uticajem na mišiće mišićno-skeletnog sistema zahvaćene bolešću. Dužnost pacijenta koji koristi ove tehnike je da aktivno prevaziđe bol.
Kome se preporučuje?
Ukoliko se pacijent oporavlja od operacije, iščašenja, uganuća ili sportskih povreda, onda je kineziterapija pravi izbor za njih. Takođe se preporučuje osobama koje imaju problema sa kičmom i pravlilnim držanjem.
Prednosti ovih vežbi su te da ih i bebe i deca mogu raditi, jer ispravljaju deformitete i podstiču pravilan razvoj.
Ovaj tip rehabilitacije uključuje pacijente koju imaju:
•Probleme sa uganućem zglobova, prelomima, meniskusom, sportskim povredama, kao i pre i post operativnom rehabilitacijom.
•Probleme sa povredom kičmene moždine i mozga, oštećenjem prerifernih nerava, stanja nakom moždanog udara, polineuropatijom i celerbralnom paralizom.
•Probleme sa arterozom kolena i kuka, lumbalni i cervikalni sindrom i degenerativni reumatizam.
•Probleme sa X nogama i ravnim stopalima, uspostalja pravilno držanje tela kod dece i odraslih.
Kao prevencija kod ljudi koji provode dosta vremena za kompjuterom. Na ovaj načim mogu da održe gipkost tela, zdravlje mišića i kostiju i spreče nastanak osteoporoze.
Kineziterapija takodje može da se sprovodi u kombinaciji sa drugim spravama ili pomagalama namenjenim za terapije kao sto je Extenzer ili tejpovanje.
PO ČEMU SE POZNAJE DOBAR FIZIOTERAPEUT?
Dobri fizioterapeuti koriste dva osnovna modaliteta, vežbu i edukaciju, kako bi poboljšali i povratili funkciju kroz poboljšanu pokretljivost, snagu, izdržljivost i fleksibilnost.  Interakcija sa pacijentom/klijentom je obično puna poverenja i javlja se već nakon prvog kontakta sa njim.
Fizioteraeut je most koji spaja akutno stanje i fizičko zdravlje.  Fizioterapeut mora da ima savršenu komunikaciju sa pacijentom, da prati njegovo kretanje i pokrete već od prvod sustreta, da pacijentu ukaže na nepravilnosti koje pacijent koristi od samog dolaska u ordinaciju, za vreme terapija kao i odlaska iz ordinacije, da pacijentu ukaže na pravilnost kao i na nepravilnost nakon završene terapije. Dobar terapeut mora da prati rad i da pacijentu ukaže na nepravilnosti prilikom rada vežbi, da postavi adekvatnu terapiju  ili kombinaciju više terapija, da pacijentu pojasni zašto se sprovode terapije njemu odgovarajuće kako bi kroz razgovor terapeuta i pacijenta, pacijent stekao njegovo potpuno poverenje.
Odabir odgovarajuće ustanove je od suštinskog značaja za zdravlje. Samo ako stručni tim ima profesionalnu ekspertizu i neophodnu empatiju može biti pravi put ka oporavku.
Cilj je vratiti sposobnost kretanja i funkcionisanja, za to se koriste različite metode.
Zbog toga je za uspeh terapije neophodno da fizioterapeut bude odgovarajuće kvalifikovan, upoznat sa anatomijom, efektima koncepata lečenja i da ih primenjuje imajući na umu dobrobit pacijenta. Ovo je jedini način da se osigura da pacijenti dobiju prave mere koje podržavaju mišićno-skeletni sistem i ne izazivaju veću štetu.
            Ono što pogoršava stvar je to što na tržištu postoji veliki izbor fizioterapeuta, posebno otežava laike jer kursevi obuke i sertifikati ne garantuju uvek dobar kvalitet. 
               Zato je bolje da formirate svoju sliku na osnovu nekoliko centralnih kriterijuma:
Prvi kontakt
Istraga
Individualni plan lečenja
Fizioterapeutski tretman
Konačni izveštaj
Samo zajedničkim radom i uzajamnim poverenjem pacijent i terapeut dolaze do cilja i uspeha